Otpornost na antibiotike: posljedice i protumjere
Ako antibiotici postanu neučinkoviti, bolesti koje se sada mogu učinkovito liječiti ponovno će predstavljati ozbiljnu prijetnju. Stoga je vrlo važno koristiti antibiotike odgovorno.
Zašto bi se naši životi time iz temelja promijenili?
Ako bi antibiotici bili neučinkoviti, svaka bolest koja se trenutno može učinkovito liječiti antibioticima postala bi neizlječiva i mogla bi opet biti smrtonosna.
To je postao jedan od najvećih i najčešće raspravljanih izazova u modernoj medicini.
Bakterijske bolesti uključuju, na primjer, koleru, tuberkulozu (TBC), kugu, difteriju te razne crijevne i plućne infekcije.
Utjecaj rezistencije na antibiotike na naše živote bio bi katastrofalan. Ljudi bi provodili više vremena u bolnici, troškovi liječenja bi se povećali, a strah od infekcija bi se povećao na društvenoj razini. Pojava rezistencije stoga je globalni problem. Europska unija smatra rezistenciju na antibiotike jednom od najvećih prijetnji i boji se njezinih posljedica. Samo u EU svake godine umire oko 25.000 ljudi od patogena koji se više ne mogu učinkovito liječiti antibioticima. "Otpornost na antimikrobne lijekove rastuća je globalna prijetnja i ako sada ne poduzmemo ništa, do 2050. godine mogla bi uzrokovati više smrtnih slučajeva nego rak.", rekao je povjerenik EU za zdravstvo Vytenis Andriukaitis.
Svatko može učiniti nešto za sprječavanje razvoja rezistencije
Kako bi izbjegli razvoj rezistencije, znanstvenici istražuju nove antibiotike za koje se rezistencija na antibiotike još nije razvila. Međutim, to nije lak zadatak! To je zato što su često potrebna desetljeća da bi lijek bio odobren. Istraživači će zadržati niz novo razvijenih lijekova u rezervi sve dok postojeći lijekovi ostanu učinkoviti jer se će se prije ili kasnije razviti otpornost i na nove antibiotike, ako se upotreba antibiotika ne promijeni u cijelom svijetu.
Otpornost na antibiotike problem je koji se tiče svih nas i pogađa svakoga. Stoga bi svatko trebao igrati ulogu u sprječavanju razvoja rezistentnih bakterija. Istraživanje Instituta Robert Koch identificiralo je dvije mjere koje su apsolutno neophodne za sprječavanje razvoja rezistencije:
1. Pokušajte smanjiti rizik od infekcije.
Cjepiva se mogu koristiti kao preventivna mjera kako bi se izbjegla pojava zaraznih bolesti. Nadalje, strogi higijenski standardi u bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama također su ključni za kontrolu rezistentnih patogena, posebno jer pomažu spriječiti razvoj rezistentnosti bakterija . U našem svakodnevnom životu jednostavna stvar poput čestog pranja ruku može značajno smanjiti rizik od infekcije.
2. Uzimajte antibiotike samo ako je to apsolutno neophodno.
Antibiotici se još uvijek prečesto propisuju ili su zahtijevani od strane pacijenata. Iznimno je važno stati na kraj nepotrebnoj upotrebi antibiotika kao što je besmisleno uzimanje antibiotika kod upale grla i prehlade koje su vrlo vjerojatno uzrokovane virusima (što se događa u 80 % slučajeva). Drugi problem je propisivanje antibiotika širokog spektra koji potiču razvoj rezistencije kod niza različitih patogena.
Možemo osigurati učinkovitost antibiotika u budućnosti ako se sada pozabavimo ovim problemima, ponašamo se odgovornije i potaknemo društvo na drugačije razmišljanje.